Slovenske TV

Podnaslovljene TV

Lokalne TV

EX YU TV

Angleške TV

Nemške TV

Italijanske TV

Ostale TV

RTS 2
07:13
Koncert za dobro jutro
08:11
Slagalica, kviz
08:35
Datum
08:40
Verski kalendar
08:50
Lajmet
09:00
Moj ujak
09:25
Epizoda: Mina i sva ta pravila... Druga epizoda igrane porodične serije Mina prelazi nivoe ukazuje na pitanja pravila, zabrana, odgovornosti i slobode. Kosta se vratio sa žurke kasnije nego što je trebalo i roditelji su mu zbog toga oduzeli mobilni telefon i zabranili izlaske. Mini je pak zabranjeno da gleda seriju Lenjivci, koju svi u školi redovno prate. Uveče, u svojoj sobi, ona poželi da ne postoje kazne i zabrane za decu. NJen verni asistent Viktor joj ispunjava želju i uvodi je u izokrenutu stvarnost u kojoj škola nije obavezna, a roditelji nemaju obaveze prema deci. Kako će se Mina snaći u apokaliptičnoj atmosferi? Kome odgovara ovakav scenario? Šta bi bilo da ne postoje pravila i zabrane? Pozivamo vas na novi nivo, na kojem se sloboda otkriva preko odgovornosti. Ovo su samo pitanja za početak, a kada pogledate epizodu do kraja, otkrićete da Viktor može da bude i vaš asistent u razmišljanju – skenirajte QR kod, poslušajte ga i razmislite o temi epizode. Mina – Tamara Nalbandian Mama Vesna – Milena Pavlović Tata Zoran – Igor Pavlović Brat Kosta – Pavle Orlić Viktor – Aleksandar Jovanović Meda Izvršni producent Redakcije školskog programa: Biljana Ivanić Producent: Dragana Bogdanović Urednik serije: Marija Tošić Dramaturg: Kristina Đuković Stručni saradnik: Gordana Mijalković Stojiljković, dečji psiholog Scenario: Nedeljko Kovačić Kostimograf: Aleksandra Aleksandrić Scenograf: Igor Bojović Kompozitor: Milan Sv. Đurđević Dizajner zvuka: Nebojša Dragićević Grafički dizajn i animacija: Bojan Krivokapić, Miloš Lemajić, Jovan Pavlović Direktor fotografije: Sima Dimitrić Montažer: Ivan Vasić Reditelj: Marko Jeftić.
09:50
Ekologeri: Sremska Kamenica
10:15
Eko minijature: Voda kao lek
10:20
Jame
10:50
Znanje imanje
11:45
24. Gitar art festival: Jamandu Kosta i Antonio Zamujo
13:05
Mina prelazi nivoe, drugi ciklus
13:30
Ekologija materijala: Cirkularna ekonomija
13:55
Eko minijature
14:05
Tajne internata za plemićke kćeri, serija
14:50
Mornarički specijalci, serija
15:35
Ženski raj, serija
16:20
Najlepše narodne pesme - kolaž
17:05
Iz Šapca, gde je rođena, ponela je miris dunja sa ormara iz male kuće u senci Save, veliki slikarski dar i donekle dilemu da li da studira slikarstvo ili kostim. Za početak akademskog života držala je indeks Arhitetonskog fakulteta, ubrzo zatim i Fakulteta primenjenih umetnosti, a svoje umetničko profesionalno putovanje započela je u Savremenom pozorištu.... To je početak priče o kostimografu Milanki Berberović i pozorištu iza kulisa u svim bojama života. Miris pozorišta i nežan dodir materijala među prstima, krojačnica i druge radionice, razgovori reditelja, kostimografa i scenografa, razdragani glumci koji na probama pronalaze svoju ulogu u sebi, sve je to proces rađanja predstave, vreme pre nego što se upale svetla na pozornici i i podignu zavese Kostimografska magija Milanke Berberović, počinje na skicama kostima u kojima je već utkan sadržaj teksta, iskustvo i dar da se svi segmenti predstave objedine u materijalu. Biva to pletivo od konca, svile i čipke i niti karaktera likova. Rado se seća početaka i izrade kostima za predstave s početka karijere Moj dečko, Majstor s mora ali i kasnijih dramskih komada u kojima je sarađivala sa izuzetnim rediteljima… Veliki zadatak i privilegija su bile opere Aida, Atila, Nabuko, Trubadur... Brojni ansabli, poštovanje zakonitosti epohe, kostim koji ničim ne remeti pevače i pokret baletskog ansambla bili su jasni zadaci. Dugogodišnji rad na mjuziklu svakako je bio od pomoći. Izrazita likovnost i slikarski talenat nagnale su Milanku Berberović da njene radne skice ne ostanu samo radne već prerastu u zasebno likovno umetničko delo. Na brojnim izložbama izlagala je kostim, skice i delove dekora kao samostalna umetnička dela. Nemoguće je dugu karijeru i pozorišni život smestiti u kratak omaž ali samo nagoveštaj može biti gotovo 200 kostimografija, 20 samostalnih izložbi 170 zajedničkih. Pređeni put od antičke Grčke i starog Egipta do savremenog doba na kome je ovenčana izuzetnim nagradama za kostim, nagradama za doprinos umetnosti, zvanjem profesora emeritusa, Nagradom za životno delo… U gorde materijale utkala je meka sećanja, a profesionalne staze obojila znanjem, smelošću i radom. U emisiji pored Milanka Berberović govore Slavenko Saletović, reditelj, Tanja Bošković, glumica, Radoslav Rade Marjanović, glumac, ljiljana Petrović, kostimograf, Maja Studen, kostimograf, Katarina Grčić Nikolić, kostimograf. Autor emisije: Radica Smiljković Reditelj: Bojan Vorkapić Snimatelj: Milan Ilić Montaža: Mladen Milošević.
17:35
TV feljton: Kralj Milutin
18:05
Savremeni svetski pisci: Erik Emanuel Šmit
18:40
Utopija: Slučaj V
19:05
Lajmet
19:15
Tajne internata za plemićke kćeri, serija
20:05
Roba, ideje i, pre svega, trgovci spajali su naizgled udaljene kulture na Putu svile još od drugog veka pre nove ere, kada je Rim osvojio Makedoniju i zauzeo celu Grčku. U to vreme, u centralnoj Aziji vodeću ulogu imalo je Partsko carstvo, a Istočnom Azijom vladalo je carstvo Zapadni Han.... Duž Puta svile kamile i konji prenosili su robu, a ljudi ideje i religijske dogme, ponekad trgujući i robovima. S kraja na kraj poznatog sveta, razmenjivala se hrana i nakit, ponekad i geni. Persijski brokat iz rukopisa dinastije Tang na slikama venecijanskog dužda. U Dunhuangu se može naći slika lotosa koji krasi i blještavu odoru Device Marije. Boja avganistanskog lapis lazulija korišćena je za oslikavanje murala Mogao pećina i za upečatljive,  plave tonove Ticijanovih slika. Grad Dunhuang, gde se Put svile račva na severnu i južnu rutu, bio je ključan za spajanje dinastije Han i zapadnih krajeva. Tu su trgovali ljudi centralne Azije, Bliskog istoka i poneki Evropljanin. Kroz Dunhuang su prolazili trgovački karavani Persijanaca, Turaka, Tadžika, nomadskih naroda Sjungnu, Juedži, Vusun i Ujguri. I sve je ostalo zapisano u artefaktima 735 budističkih pećina uklesanih u liticu duž reke. Zbog toga su pećine Mogao u Dunhuangu još od 1987. godine na listi Svetske kulturne baštine.
21:00
Ženski raj, serija
21:45
Jedan je od najautentičnijih glasova jugoslovenskog umetničkog prostora, koji je iz polja poezije početkom 70-ih godina 20. veka zakoračio u prostor nove umetničke prakse, odnosno, konceptualne umetnosti, Vlado Martek, u Beogradu je tokom marta, u Galeriji B2, priredio izložbu naslovljenu Izreći svekao Hamlet u predstavi“, kojom je načinjen sažet pregled njegovog sveukupnog stvaralaštva, od početka 70-ih godina proteklog veka do danas.... Zastupljene su fotografije, grafike, kolaži, asamblaži, foto dokumentacija lend arta - ostvarenja gde se promišlja poezija i umetnost, i, s druge strane, tzv. geopolitički radovi – svojevrsne umetničke intervencije na geografskim kartama ili fiktivne, poetske mape. U sklopu ove izložbe, na beogradskom Novom groblju, na grobu Branka Miljkovića, Martek je izveo poetsku agitaciju, jednu u nizu posveta velikim svetskim pesnicima. Pesnik i konceptualni umetnik Vlado Martek rođen je u Zagrebu 1951. godine. U drugoj polovini 70-ih bio je član Grupe šestorice umetnika, konceptualne orijentacije. Na umetničkoj sceni prisutan je od početka 70-ih godina 20. veka, gde se prvobitno bavi vizuelnom i konkretnom poezijom, potom konceptualnom umetnošću i akcionizmom, kao i umetničkim knjigama, a tokom osamdesetih godina svoje delovanje širi na polje slikarstva, vajarstva, grafike i lend arta. Izlagao je širom sveta. Između ostalog, njegova dela nalaze se u zbirci Centra Pompidu u Parizu, kao i Muzeja moderne umetnosti u NJujorku. U emisiji Art zona sa Vladom Martekom razgovara Danijela Purešević, a njegovo stvaralaštvo tumači istoričarka umetnosti Neva Lukić. Urednik i autor emisije: Danijela Purešević Režija: Marko Šotra.
22:15
Naučni portal
22:45
Buntovnik sa čelom - Stjepan Hauser
23:30
Tajna istorija Sjedinjenih Država, serija
00:35
U inat 75-oj: Autorski koncert Kornelija Kovača
01:30
Lajmet
01:40
Znanje imanje
02:35
Trag
03:05
Najlepše narodne pesme - kolaž
03:50
Ekologeri: Sremska Kamenica
04:10
Eko minijature: Voda kao lek
04:15
Ekologija materijala: Cirkularna ekonomija
04:40
Eko minijature
04:45
Naučni portal
05:15
Art zona: Vlado Martek
07:31
Koncert za dobro jutro
08:13
Slagalica, kviz
08:35
Datum
08:40
Verski kalendar
08:50
Lajmet
09:00
Neko slavi Uskrs, neko slavi Vaskrs... A šta ko slavi u plavoptičastom studiju, saznaćemo u sredu, 01. maja u 09:00č na Drugom programu Televizije Srbije.... Kuvarica sprema specijalitet po imenu uskršnji zeka“. Osman i Borka farbaju jaja specijalnom tehnikom. Pripreme za Uskrs su u toku. Međutim, šta sa onima koji ne slave Uskrs? Koji razlozi mogu da budu? Mogu da budu veoma različiti: u Srbiji žive i ljudi koji pripadaju drugim tradicijama i religijama ili jednostavno ne slave Uskrs... ili ga slave kada je neki drugi datum, ili ga slave sasvim drugačije od onoga kako se on slavi u većini srpskih porodica. I baš o tome pevaće nam Osman i Borka, pa ćemo saznati da Englezi organizuju trku jaja niz brdo, da u Austriji svi farbaju jaja u zeleno, a da se Poljaci polivaju ili prskaju vodom. Da li je moguće da neko za Uskrs ne kucka jaja? Eto, moguće je. Čak i svi naši likovi ne slave Uskrs na način kako se slavi u većini srpskih porodica: Gospođa Ž ga je već proslavila, a da li bi Gospodin DŽ bio Gospodin DŽ da ne slavi nešto drugo? I da to drugo nije nešto najčudnije na svetu, a to je dan nošenja pižame na poslu. Posada ne zna za praznike, oni plove tragajući za znanjem i ovog puta se znanje odnosi na vevericu. Da li ste znali da zahvaljujući vevericama niknu hiljade i hiljade stabala... Veverice kriju svoje lešnike i žireve svuda po rupama i drveću da bi spremile hranu za zimu. Deo tih plodova zaborave ili izgube i kad završe na zemlji, iz njih niče novo drvo. Trik? Uvek je tu na kraju, bez brige! Budite sa nama u sredu 01. majau 09:00č na Drugom programu Televizije Srbije. O Plavoj ptici“ brinu: urednice i scenaristkinje Jelena Popadić Sumić i Dunja Petrović, reditelj Miodrag Kolarić, naši glumci: Osman Ahmed, Borka Tomović, Andrijana Oliverić, Marija Medenica i Miroslav Petrović, zatim naše scenografkinje Mira Andrejević i Tanja Ivanović, kostimografkinja Aleksandra Stošić Krstović, kompozitor Dragoljub Ilić, montažerka Nada Dodik Zildžić, muzički urednik Dobrosav Predić, dizajner tona Srđan Filipović i mnogi drugi.
09:30
3. epizoda: Mina je superheroj... Treća epizoda igrane porodične serije Mina prelazi nivoe bavi se posledicama vršnjačkog nasilja i nepromišljenih objava na društvenim mrežama i pokušava da iznedri moguća rešenja za te probleme. Kosta u stan dovodi svog druga Borisa, koji na slepoočnici ima vrlo upadljivu modricu. Budući da su je svi ukućani primetili, Boris objašnjava da je pao sa skejta. Mama i tata ne veruju u njegovu priču i pokreću istragu. Za to vreme Mina primećuje da njeni vršnjaci maltretiraju novu učenicu i suočava se sa nepoštovanjem različitosti. Kako je već navikla da joj asistent Viktor ispunjava želje, Mina poželi da postane superheroj i reši ovako ozbiljne probleme. Da li je moguće biti superheroj u ovakvim situacijama i kako? Zašto Minu boli nepravda učinjena njenoj drugarici? Kako da pomogne bratu i njegovom drugu da kažu istinu? Ovo su samo pitanja za početak, a kada pogledate epizodu do kraja, otkrićete da Viktor može da bude i vaš asistent u razmišljanju – skenirajte QR kod, poslušajte ga i razmislite o ovoj veoma važnoj temi. Mina – Tamara Nalbandian Mama Vesna – Milena Pavlović Tata Zoran – Igor Pavlović Brat Kosta – Pavle Orlić Viktor – Aleksandar Jovanović Meda Izvršni producent Redakcije školskog programa: Biljana Ivanić Producent: Dragana Bogdanović Urednik serije: Marija Tošić Dramaturg: Kristina Đuković Stručni saradnik: Gordana Mijalković Stojiljković, dečji psiholog Scenario: Nedeljko Kovačić Kostimograf: Aleksandra Aleksandrić Scenograf: Igor Bojović Kompozitor: Milan Sv. Đurđević Dizajner zvuka: Nebojša Dragićević Grafički dizajn i animacija: Bojan Krivokapić, Miloš Lemajić, Jovan Pavlović Direktor fotografije: Sima Dimitrić Montažer: Ivan Vasić Reditelj: Marko Jeftić.
10:00
Dobro je, dobro je znati...
10:30
Ekologija materijala: Cirkularna ekonomija
10:55
Trag
11:25
RTS ordinacija
12:20
55. BEMUS: Najdžel Kenedi i orkestar Virtuozi
13:05
Mina prelazi nivoe, drugi ciklus
13:30
Malo kome je danas poznato da je šire područje kuršumlijske opštine u davnoj prošlosti, a posebno u srednjem veku vrvelo od života i ljudskih aktivnosti. Obronci Kopaonika, obilje toplih i lekovitih izvora , a pre svega rudna bogatstva bili su zaslužni što je Srpska srednjovekovna država odavde crpela svoju ekonomsku moć.... A tamo gde je bogatstvo i napredak, tu je i ljudsko stvaralaštvo svake vrste, koje uvek nadživi svoje stvaraoce. Jedan od retkih nemih svedoka prohujalih vekova napretka, slave, potom stradanja i ropstva, ali i nepresušne vere u opstanak i ponovni uspon i procvat je i malena crkva Svetog Mine u Štavi. Enterijer crkve Svetog Mine i danas izaziva snažne emocije kod posetilaca. Niko ne očekuje da ova, spolja gledano nevelika i jednostavna crkva, svojom unutrašnjošću zaseni mnogo veće građevine tog tipa. Sve zidne površine crkve bile su oslikane živopisom. Freskama su bili ukrašeni svi zidovi i svodovi priprate, naosa i oltarskog prostora. Na žalost živopis je teško stradao. Zub vremena tokom četiri stotine godina, dim sveća, požar, razaranja i nebriga oštetili su vanredna slikarska ostvarenja. Od požara najviše su stradali gornji delovi naosa i priprate. Ipak, na osnovu onoga što je sačuvano, bez sumnje se da zaključiti da su zografi štavske crkve veoma znalački i osmišljeno na relativno malom prostoru predstavili tematski i ikonografski sadržaj. Pažljivijom analizom zidnog slikarstva crkve Svetog Mine može se zaključiti da su u pitanju bili daroviti slikari, koji su i pre oslikavanja ove crkve, već bili afirmisani u svom umetničkom radu. Iako prekriven čađu, živopis posmatrača nagoni na razmišljanje, i pobuđuje želju da se ponovo vrati s nadom da će patina vekova uskoro brižljivom rukom stručnjaka biti očišćena i da će unutrašnjost crkve, konzervirana, zasijati nekadašnjim sjajem. Neme svedoke materijalne baštine neretko prate i usmena predanja koja su opstala kroz vekove. Svojom poetikom, jezikom i poukama o dobroti, ljubavi, praštanju, ova predanja predstavljaju nematerijalno nasleđe koje će opsatati samo ako ga sadašnja generacija prenese budućoj u svoj lepoti njegove narodne naracije. Takvo je i predanje i o ktitoru štavske crkve, Vojvodi Mrkši. Najzad, malo gde, kao u Štavi, groblje oko crkve, sa mermernim nadgrobnim spomenicima, pruža nauci mogućnost praćenja kontinuiteta sahranjivanja od srednjeg veka pa sve do novijeg vremena. Ako se ima u vidu da je u pitanju najkvalitetniji beli mermer, to opet svedoči o davnašnjoj ekonomskoj moći stanovnika Štave i iskonskoj težnji ljudi za lepim. Iako se u selu Štavi broj stanovnika već decenijama neumoljivo smanjuje, novo vreme sve više dovodi i novi tip posetilaca. To su turisti koji u potrazi za kulturnim doživljajima i saznanjima u sve većem broju posećuju samo naoko malenu crkvu Svetog Mine, nedaleko od Lukovske banje. Autor: Milica Bajić Đogo Snimatelj: Dragan Živić.
14:00
Tajne internata za plemićke kćeri, serija
14:50
Mornarički specijalci, serija
15:35
Ženski raj, serija
16:20
Koncert Saše Matića
17:20
U borbama i povlačenju preko Albanije, krajem 1915. i početkom 1916. godine, Srbija je izgubila 77.455 vojnika i oko 140.000 civila.... Brojevi nemaju lica – služe opisu, utvrđivanju razmera i poređenju. A lica – ljudi sa imenom i prezimenom, sa porodicama koje su ostale da čekaju njihov povratak, oni su ostali na bojištima i duž albanskih puteva i bespuća. Sveštenočuvar srpskih ratničkih grobalja, prota Lazar Matijević je, 1926. godine, tadašnjem ministru vera Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, podneo izveštaj o stanju i grobova u Albaniji, a posle putovanja od Skadra do Valone i na osnovu podataka od Kruje i Đunisa do Korče. Nadao se da će kraljevina dostojno obeležiti ta mesta stradanja svog naroda, i zapisao da je u Albaniji sahranjeno oko 40.000 Srba, a da je stanje njihovih grobova više nego poražavajuće – nigde se nijedan grob ne poznaje, niti ima ma kakvog vidnog obeležja. Tako je bilo pre 97 godina. Sada – ni traga tragu… A mi smo ipak tragali. Od Skadra, do Valone. Za mestima gde su se mogli naslutiti poslednji izdisaji junaka koji su umirali od gladi, bolesti i zime. Oni koje su porodice godinama, uporno čekale i kraj seoskih puteva podizale spomenike – kao znamenja, kao putokaze, kao dokaz da su postojali, njihovi najmiliji čije su kosti zauvek ostale rasute širom Albanije. Urednik serijala: Jelena Božović Snimatelj: Duško Perić Montaža: Goran Damljanović.
17:50
TV prozor: Šotra, od početka... i dalje; Mostarske kiše, Pero Zubac
18:50
Lajmet
19:00
Tajne internata za plemićke kćeri, serija
19:50
Datum
20:00
U desetogodišnjoj borbi sa variolom koja je ujedinila čitav svet, jugoslovenska epidemija '72. godine zapamćena je kao jedno od najstrašnijih i najinspirativnijih poglavlja.... Još jedno proleće je medicinski triler rekonstruisan od 50 godina starih arhivskih snimaka, a događa se u proleće 1972. godine, kada je smrtonosni virus variole unet u Jugoslaviju s bazara u Iraku. Zaraza se širila celih mesec dana pre nego što je otkrivena na Kosovu, dok se u beogradskim bolnicama broj zaraženih neprimećeno uvećavaoi prvi pacijenti počeli su da umiru. Velike boginje su najsmrtonosnija bolest u ljudskoj istoriji koja je ubila skoro 500 miliona ljudi samo u 20. veku. I dan danas, variola vera, ili velike boginje, jedini je smrtonosni virus koji je čovek uspeo da iskoreni, što se smatra jednim od najvećih dostignuća naše civilizacije. U priči o desetogodišnjoj borbi sa variolom koja je ujedinila čitav svet, jugoslovenska epidemija se i danas pamti kao jedno od najstrašnijih i najinspirativnijih poglavlja. To je bila poslednja epidemija variole u Evropi. Film Mladena Kovačevića Još jedno proleće imao je svetsku premijeru u Karlovim Varima, bio prikazan na brojnim festivalima, između ostalog na Doclisboa u Portugalu, DeiPopoli u Italiji, na Sarajevo Film Festivalu, i na prestižnom Filmskom festivalu u Roterdamu. Prošle godine otvorio je domaći Beldocs.
21:30
Ženski raj, serija
22:15
Kulturni centar
23:05
Bunt
23:35
Tajna istorija Sjedinjenih Država, serija
00:35
Riblja Čorba: Čorba se čuje i bez struje
01:35
Lajmet
01:45
RTS ordinacija
02:40
Rodoslavci
03:10
Još jedno proleće, dokumentarni film
04:40
Kulturna baština Srbije: Crkva svetog Mine u Štavi
07:15
Koncert za dobro jutro
08:13
Slagalica, kviz
08:35
Datum
08:40
Verski kalendar
08:50
Lajmet
09:00
Plava ptica u Nauruu
09:03
Ovako vas vidimo
09:21
Plava ptica u Senegalu
09:25
4. epizoda: Mina i njen avatar... Četvrta epizoda igrane porodične serije Mina prelazi nivoe predstavlja novi nivo igrice. Mina i njeni drugari iz razreda obožavaju igru po imenu Baštica. To je mesto gde se takmiče, sakupljaju poene i prelaze nivoe. Međutim, virtuelni asistent Viktor je ozbiljno shvatio Minine napore i ciljeve i igranju igrice i odlučio da njenog avatara dovede u realnost. Prava Mina sada ima dovoljno slobodnog vremena, dok je u njenom životu menja avatar. Kako pravila igrice ne važe u realnom životu, nastaju problemi koje Mina mora sama da reši. Ovo su samo pitanja za početak, a kada pogledate epizodu do kraja, otkrićete da Viktor može da bude i vaš asistent u razmišljanju – skenirajte QR kod, poslušajte ga i razmislite o temi epizode. Mina – Tamara Nalbandian Mama Vesna – Milena Pavlović Tata Zoran – Igor Pavlović Brat Kosta – Pavle Orlić Viktor – Aleksandar Jovanović Meda Izvršni producent Redakcije školskog programa: Biljana Ivanić Producent: Dragana Bogdanović Urednik serije: Marija Tošić Dramaturg: Kristina Đuković Stručni saradnik: Gordana Mijalković Stojiljković, dečji psiholog Scenario: Nedeljko Kovačić Kostimograf: Aleksandra Aleksandrić Scenograf: Igor Bojović Kompozitor: Milan Sv. Đurđević Dizajner zvuka: Nebojša Dragićević Grafički dizajn i animacija: Bojan Krivokapić, Miloš Lemajić, Jovan Pavlović Direktor fotografije: Sima Dimitrić Montažer: Ivan Vasić Reditelj: Marko Jeftić.
09:50
RTS Lab
10:20
Edu global
10:45
Eko minijature
10:50
Kulturna baština Srbije: Crkva Svete Mine u Štavi
11:20
Rodoslavci
11:50
TV lica: Vladika timočki Ilarion
12:35
Priče sa orijenta: SO RTS, dirigent Aleksandar Marković
13:05
Mina prelazi nivoe
13:30
Savin vrt: Autokefalnost
14:00
Tajne internata za plemićke kćeri, serija
14:50
Mornarički specijalci, serija
15:35
Ženski raj, serija
16:20
Najlepša narodna kola
16:50
Igrajmo za 16
17:50
Film govori o neuspelom pokušaju jednog usamljenika da izmeni svoj besmisleni život. (1967.)... Tragajući za poslom i novcem, zaljubljuje se u nepoznatu devojku za koju veruje da predstavlja prekretnicu u njegovom životu. I kada njegova iluzija o sreći dostigne vrhunac, devojka krišom odlazi sa njegovim, od poznanika dobijenim novcem, ostavljajući ga razočaranog i prevarenog gde je bio pre ovog susreta. Uloge: Slobodan Perović, Dušica Žegarac, Severin Bijelić, Mirjana Blašković... Režija: Živojin Pavlović.
19:05
Lajmet
19:15
Tajne internata za plemićke kćeri, serija
20:05
Jedno veče sa Rodom Stjuartom - Uživo u Rojal Albert Holu
21:30
Ženski raj, serija
22:15
Časna pionirska
22:30
Let na recept
22:40
Pariz, Trinaesti distrikt, danas. Emili upoznaje Kamila koji privlači Noru, koja pak nalazi put do Amber.... Tri devojke i momak redefinišu pojam moderne ljubavi danas. Oni su prijatelji, ponekad ljubavnici, a često i oboje. Uloge: Noemi Merlan, Stiven Manas, DŽeni Bet, Makita Sambe Režija: Žak Odijar.
00:25
Omaž Vladi Divljanu
01:20
Lajmet
01:30
TV lica... kao sav normalan svet
02:15
Igrajmo za 16
03:15
Edu global
03:40
Buđenje pacova, film